Održivi razvoj Cilj 5
Uvod
Opći cilj održivog razvoja Cilj 5 – Ravnopravnost spolova
Kao što UN objašnjava: “Ravnopravnost spolova nije samo temeljno ljudsko pravo, već i nužan temelj za miran, prosperitetan i održiv svijet.” Službena formulacija SDG 5 je “Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojčice”. Ciljevi i pokazatelji za SDG 5 su opsežni i pružaju jednake mogućnosti ženama. SDG 5 ima devet ciljeva i 14 indikatora.
Cilj 5.1: Ukinuti diskriminaciju žena i djevojčica
Cilj 5.2: Zaustaviti svako nasilje nad ženama i djevojčicama i njihovo iskorištavanje
Cilj 5.3: Ukloniti prisilne brakove i genitalno sakaćenje
Cilj 5.4: Cijeniti neplaćenu skrb i promicati zajedničke kućanske odgovornosti
Cilj 5.5: Osigurati puno sudjelovanje u vodstvu i donošenju odluka
Cilj 5.6: Univerzalni pristup reproduktivnim pravima i zdravlju
Cilj 5.A: Jednaka prava na ekonomske resurse, vlasništvo nad imovinom i financijske usluge
Cilj 5.B: Promicati osnaživanje žena putem tehnologije
Cilj 5.C: Usvojiti i ojačati politike i provedivo zakonodavstvo za ravnopravnost spolova
Tijekom posljednjih desetljeća došlo je do napretka: više djevojčica ide u školu, manje je djevojčica prisiljeno na ranu udaju, više žena radi u parlamentu i na rukovodećim pozicijama, a zakoni se reformiraju kako bi se unaprijedila ravnopravnost spolova.
Unatoč ovim dobicima, i dalje postoje mnogi izazovi: diskriminirajući zakoni i društvene norme i dalje su sveprisutni, žene su i dalje nedovoljno zastupljene na svim razinama političkog vodstva, a 1 od 5 žena i djevojaka u dobi od 15 do 49 godina prijavljuje da je doživjela fizičko ili seksualno nasilje od strane intimnog partnera u roku od 12 mjeseci.
Učinci pandemije COVID-19 mogli bi preokrenuti ograničeni napredak koji je postignut u području rodne ravnopravnosti i prava žena. Izbijanje koronavirusa pogoršava postojeće nejednakosti za žene i djevojčice u svim sferama – od zdravstva i gospodarstva do sigurnosti i socijalne zaštite. Pandemija je također dovela do naglog porasta nasilja nad ženama i djevojčicama. Uz mjere karantene, mnoge su žene zarobljene kod kuće sa svojim zlostavljačima, boreći se za pristup uslugama koje trpe rezove i ograničenja. Novi podaci pokazuju da se, od izbijanja pandemije, nasilje nad ženama i djevojčicama – a posebno nasilje u obitelji – intenziviralo.
Zašto je to važno za obrazovnu zajednicu?
Ciljevi održivog razvoja idealan su filtar za proširenje i obogaćivanje planova lekcija. Učitelji mogu potaknuti angažman u učionici demonstrirajući utjecaj predmeta koje njihovi učenici uče u stvarnom svijetu. Ciljevi održivog razvoja korisni su resursi u učionici koji planovima lekcija dodaju dubinu i kontekst. Usko su usklađeni s današnjim nastavnim planom i programom i pokrivaju izvanredan raspon tradicionalnih akademskih predmeta kao što su Geografija, biologija, društvene znanosti, politika, ekonomija i još mnogo toga.
Učitelji bi trebali vidjeti SDG-ove kao priliku za dodatno produbljivanje svojih nastavnih planova, a ne kao nešto što zahtijeva rad da bi se povezalo s nastavnim planom i programom.
Baš kao i mnogi drugi ciljevi održivog razvoja, ravnopravnost spolova je međusobno povezana s drugim ciljevima — svačije djelovanje i podrška čine razliku u postizanju ravnopravnosti spolova. Povećano obrazovanje o štetnim praksama, kulturnim normama i oblicima marginalizacije pomoći će da bolje razumijemo probleme s kojima se žene i djevojčice suočavaju, prava koja imaju i odgovornost vlade i institucija da ih zaštite. Osim toga, za društvo u cjelini, učenje kako iskorijeniti seksistički, nasilni i diskriminirajući jezik, stavove i ponašanja. doprinijet će promjeni našeg društvenog i kulturnog razumijevanja diskriminacije i roda.
Ključne dimenzije održivog razvoja 5 – Ravnopravnost spolova
Od svog osnutka prije 70 godina, UN je postigao važne rezultate u unapređenju rodne ravnopravnosti, od uspostave Komisije za status žena – glavnog globalnog međuvladinog tijela isključivo posvećenog promicanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena – preko usvajanje raznih značajnih sporazuma kao što su Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena i Pekinška deklaracija i platforma za djelovanje. Rodne nejednakosti još su uvijek duboko ukorijenjene u svakom društvu. Žene pate od nedostatka pristupa pristojnom poslu i suočavaju se s profesionalnom segregacijom i rodnim razlikama u plaćama.
U mnogim situacijama uskraćen im je pristup osnovnom obrazovanju i zdravstvenoj skrbi te su žrtve nasilja i diskriminacije. Premalo su zastupljene u političkim i ekonomskim procesima donošenja odluka. S ciljem boljeg rješavanja ovih izazova i identificiranja jedinstvenog priznatog pokretača koji će voditi i koordinirati aktivnosti UN-a o pitanjima rodne ravnopravnosti, UN Women osnovan je 2010. godine.
UN Women radi na uklanjanju diskriminacije žena i djevojčica, osnaživanju žena i postizanju jednakosti između žena i muškaraca kao partnera i korisnika razvoja, ljudskih prava, humanitarnog djelovanja te mira i sigurnosti. Glavni ciljevi koje treba postići su okončati sve oblike diskriminacije svih žena i djevojčica posvuda, eliminirati sve oblike nasilja nad svim ženama i djevojčicama u javnoj i privatnoj sferi, uključujući trgovinu ljudima te seksualno i druge vrste iskorištavanja, eliminirati sve štetne prakse , kao što su dječji, rani i prisilni brak i genitalno sakaćenje žena, da se prizna i vrednuje neplaćena skrb i kućanski rad kroz pružanje javnih usluga, infrastrukture i politike socijalne zaštite te promicanje zajedničke odgovornosti unutar kućanstva i obitelji prema nacionalnoj mjeri, osigurati puno i učinkovito sudjelovanje žena i jednake mogućnosti za vodstvo na svim razinama odlučivanja u političkom, gospodarskom i javnom životu, osigurati univerzalni pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju i reproduktivnim pravima kako je dogovoreno u skladu s Programom djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju i Pekinškoj platformi za akciju i ishodnim dokumentima njihovih revizijskih konferencija, poduzimaju reforme kako bi ženama dale jednaka prava na ekonomske resurse, kao i pristup vlasništvu i kontroli nad zemljom i drugim oblicima imovine, financijskim uslugama, naslijeđem i prirodnim resursima, u skladu s nacionalnim zakona, poboljšati korištenje tehnologije koja omogućuje, posebno informacijske i komunikacijske tehnologije, za promicanje osnaživanja žena, usvojiti i ojačati zdrave politike i provedivo zakonodavstvo za promicanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje svih žena i djevojaka na svim razinama.
Međudjelovanje između ciljeva održivog razvoja Cilj 5 – Ravnopravnost spolova i stjecanje vještina 21. stoljeća
Sadašnji i budući građani suočavaju se s novim izazovima, kao što su sve veća složenost i neizvjesnost; rastuća individualizacija i društvena raznolikost; širenje ekonomske i kulturne jednoobraznosti; degradacija usluga ekosustava o kojima ovise i sve veća ranjivost i izloženost prirodnim i tehnološkim opasnostima. Rješavanje složenih izazova te trenutne i buduće neizvjesnosti u središtu su Agende 2030 i stoga su u središtu 17 ciljeva održivog razvoja koje je izvorno osmislio UN, s posebnim naglaskom na SDG4: „Osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje i promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve”.
Ciljevi održivog razvoja bave se ključnim globalnim izazovima, a kako bi ih prevladali, svi (mladi i odrasli, muškarci i žene, građani i stručnjaci u svim područjima) zahtijevaju ključne kompetencije koje im omogućuju da se konstruktivno i odgovorno uključe u današnji svijet i da aktivno sudjeluju u potrebnim transformacijama. Cilj je promovirati sveobuhvatne programe obrazovanja za održivi razvoj (ESD) i obrazovanja za globalno građanstvo (EGC) kroz vještine 21. stoljeća, usmjerene na pružanje obrazovanja o održivosti za buduće generacije stručnjaka. Stvaranje znanja, kao i njegovo stjecanje, vrednovanje i korištenje, mora biti zajedničko svim ljudima kao dio kolektivnog društvenog nastojanja.
