Održivi razvoj Cilj 8
Uvod
Opći cilj 8. cilja održivog razvoja: Dostojanstven rad i gospodarski rast
Cilj održivog razvoja 8 Bez dostojanstvenog rada i gospodarskog rasta, jedan je od 17 ciljeva održivog razvoja koje su Ujedinjeni narodi utvrdili 2015. godine.
Ciljevi održivog razvoja promiču održivi gospodarski rast, višu razinu produktivnosti i tehnološke inovacije. Poticanje poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta ključni su za to, kao i učinkovite mjere za iskorjenjivanje prisilnog rada, ropstva i trgovine ljudima. Imajući na umu ove ciljeve, cilj je postići punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sve žene i muškarce do 2030. godine.
Cilj 8 ima sljedeće ciljeve:
8.1 Održavati gospodarski rast po stanovniku u skladu s nacionalnim okolnostima, a posebno najmanje 7 posto rasta bruto domaćeg proizvoda godišnje u najmanje razvijenim zemljama
8.2 Postizanje viših razina gospodarske produktivnosti kroz diverzifikaciju, tehnološku nadogradnju i inovacije, uključujući kroz fokus na sektore visoke dodane vrijednosti i radno intenzivne sektore
8.3 Promicati politike usmjerene na razvoj koje podržavaju produktivne aktivnosti, dostojanstveno otvaranje radnih mjesta, poduzetništvo, kreativnost i inovacije, te potiču formalizaciju i rast mikro, malih i srednjih poduzeća, uključujući pristup financijskim uslugama
8.4 Postupno poboljšati, do 2030., globalnu učinkovitost resursa u potrošnji i proizvodnji i nastojati odvojiti gospodarski rast od degradacije okoliša, u skladu s 10-godišnjim okvirom programa za održivu potrošnju i proizvodnju, pri čemu razvijene zemlje preuzimaju vodstvo
8.5 Do 2030. postići punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sve žene i muškarce, uključujući mlade i osobe s invaliditetom, te jednaku plaću za rad jednake vrijednosti
8.6 Do 2020. značajno smanjiti udio mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se ili ne obučavaju
8.7 Poduzeti hitne i učinkovite mjere za iskorjenjivanje prisilnog rada, okončati moderno ropstvo i trgovinu ljudima i osigurati zabranu i uklanjanje najgorih oblika dječjeg rada, uključujući regrutiranje i korištenje djece vojnika, te do 2025. okončati dječji rad u svim njegovim oblicima
8.8 Zaštititi radnička prava i promicati sigurna i sigurna radna okruženja za sve radnike, uključujući radnike migrante, posebno žene migrante, i one s nesigurnim zaposlenjem
8.9 Do 2030. osmisliti i provesti politike za promicanje održivog turizma koji stvara radna mjesta i promiče lokalnu kulturu i proizvode
8.10 Ojačati kapacitete domaćih financijskih institucija za poticanje i proširenje pristupa bankarskim, osiguravajućim i financijskim uslugama za sve
8.A Povećati potporu Aid for Trade za zemlje u razvoju, posebno najmanje razvijene zemlje, uključujući kroz Poboljšani integrirani okvir za tehničku pomoć u vezi s trgovinom najmanje razvijenim zemljama
8.B Do 2020. razviti i operacionalizirati globalnu strategiju za zapošljavanje mladih i provesti Globalni pakt o zapošljavanju Međunarodne organizacije rada
Zašto je to važno za obrazovnu zajednicu?
Jedna od ključnih prednosti učenja o SDG-ima je da otvara umove učenika različitim zajednicama i iskustvima izvan njihovih vlastitih. To pomaže razvoju učenika u bolje zaokružene građane svijeta i pokazuje im načine na koje mogu napraviti razliku u budućnosti.
Društvo ima koristi kada je više ljudi produktivno i doprinosi rastu svoje zemlje. Produktivno zapošljavanje i “pristojan rad” ključni su elementi za postizanje pravedne globalizacije i smanjenja siromaštva. Osim toga, nezaposlenost može dovesti do nemira i poremetiti mir ako se ne riješi.
Ključne dimenzije održivog razvoja 8: Dostojanstven rad i gospodarski rast
Osmi cilj održivog razvoja (SDG8) ima za cilj osigurati uključiv i održiv gospodarski rast diljem svijeta, posebice:
– postizanje pune zaposlenosti, dostojanstvenog i produktivnog rada za sve i jednake plaće za jednak rad do 2030.
– ukidanje prisilnog rada i dječjeg rada do 2025. i rješavanje neformalnog rada, kojem su žene i djeca najizloženiji
– podupiranje ulaganja, poduzetništva i inovacija za poticanje otvaranja novih radnih mjesta
Prema UN-u, gotovo 2,2 milijarde ljudi živi ispod granice siromaštva i uvijek je sve teže pronaći pristojan posao. Globalno, 200 milijuna ljudi je nezaposleno, a 1,4 milijarde ljudi radi na ranjivim poslovima, a 783 milijuna radi siromašno. Globalni rodni jaz u plaćama iznosi 23% i, bez značajnih napora, trebat će još 68 godina da se postigne jednaka plaća. Osim toga, neformalni rad, povezan s lošim uvjetima zapošljavanja, često je norma kada je u pitanju zapošljavanje u partnerskim zemljama i ostaje važan izazov za rješavanje.
Koliko je ljudi danas nezaposleno?
Pandemija Covid-19 imat će razoran učinak na svjetsku nezaposlenost. Međunarodna organizacija rada procijenila je da bi se radno vrijeme moglo smanjiti za 14% u drugoj polovici 2020. Moguće povećanje nezaposlenosti nakon 2020. ovisit će o nastojanjima pojedinih zemalja da očuvaju radna mjesta kroz mjere koje provode. Svijet se suočava s recesijom koja je teža od one koja je svijet pogodila 2009. godine.
Više od jedan od šest mladih prestao je raditi od pandemije Covid-19, a oni koji su uspjeli zadržati posao pali su za 23%.
Od svih gospodarskih grana, turizam je najviše pogođen svjetskom pandemijom zbog zatvaranja granica, zabrane putovanja i epidemioloških mjera. Međunarodna putovanja mogla bi se smanjiti za 60-80% u 2020. u odnosu na 2019. godinu.
Pandemija Covid-19 teško je pogodila 1,6 bilijuna radnika u neformalnoj ekonomiji. Mnogi od njih se ne mogu osloniti na ušteđevinu. Za njih Covid-19 kriza i ostanak kod kuće zbog epidemioloških mjera znači gubitak posla.
Što možemo učiniti da popravimo situaciju?
Omogućiti mladima obrazovanje i razvoj vještina koje zadovoljavaju zahtjeve tržišta rada. Osigurati im odgovarajuću zdravstvenu zaštitu i sigurno radno okruženje (zaštita na radnom mjestu). Mladima treba omogućiti produktivno zapošljavanje, bez obzira na njihov spol i razinu prihoda. Države bi trebale podržati razvoj održivih i inovativnih gospodarstava, koja bi čovjeka postavila u središte. Također, posebnu pozornost treba posvetiti zapošljavanju mladih i osnaživanju žena u gospodarstvu.
Interakcija između cilja održivog razvoja 8. i stjecanja vještina 21. stoljeća
Vještine iz 21. stoljeća su 12 sposobnosti koje su današnji studenti potrebni da bi uspjeli u svojoj karijeri tijekom informacijskog doba.
Dvanaest vještina 21. stoljeća su:
1. Kritičko razmišljanje
2. Kreativnost
3. Suradnja
4. Komunikacija
5. Informacijska pismenost
6. Medijska pismenost
7. Tehnološka pismenost
8. Fleksibilnost
9. Rukovodstvo
10. .Inicijativa
11. .Produktivnost
12. Socijalne vještine
Ove vještine imaju za cilj pomoći studentima da održe korak s munjevitim tempom današnjih modernih tržišta. Svaka je vještina jedinstvena po tome kako pomaže učenicima, ali sve imaju jednu zajedničku kvalitetu. Oni su neophodni u doba interneta.
Svaka vještina 21. stoljeća podijeljena je u jednu od tri kategorije:
1. Vještine učenja
2. Vještine pismenosti
3. Životne vještine
Vještine učenja uče učenike o mentalnim procesima potrebnim za prilagodbu i poboljšanje modernog radnog okruženja.
Vještine pismenosti usredotočuju se na to kako učenici mogu razlikovati činjenice, izdavačke kuće i tehnologiju koja stoji iza njih. Jak je fokus na određivanje pouzdanih izvora i informacija kako bi se odvojili od dezinformacija koje preplavljuju internet.
Životne vještine gledaju na nematerijalne elemente svakodnevnog života učenika. Ova nematerijalna ulaganja usredotočuju se na osobne i profesionalne kvalitete.
