Cilj ima deset ciljeva koje treba postići do 2030. Napredak prema ciljevima mjerit će se pokazateljima.

Cilj 10.1: Smanjiti nejednakosti u prihodima

Cilj 10.2: Promicati univerzalnu društvenu, ekonomsku i političku uključenost

Cilj 10.3: Osigurati jednake mogućnosti i prekinuti diskriminaciju

Cilj 10.4: Usvojiti fiskalnu i socijalnu politiku koja promiče jednakost

Cilj 10.5: Poboljšana regulacija globalnih financijskih tržišta i institucija

Cilj 10.6: Poboljšana zastupljenost zemalja u razvoju u financijskim institucijama

Cilj 10.7: Odgovorne i dobro vođene migracijske politike

Cilj 10.a: Poseban i različit tretman za zemlje u razvoju

Cilj 10.b: Poticati razvojnu pomoć i ulaganja u najmanje razvijene zemlje

Cilj 10.c: Smanjiti transakcijske troškove za doznake migranata

  Nejednakost je prepreka napretku kada ljude lišava mogućnosti, a mnoge izlaže uvjetima ekstremnog siromaštva. Cilj 10.1 je “održati rast prihoda donjih 40 % stanovništva po stopi višoj od nacionalnog prosjeka”. Ovaj cilj, poznat kao “zajednički prosperitet”, nadopunjuje cilj održivog razvoja 1, iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva, i relevantan je za sve zemlje svijeta.

   U 73 zemlje u razdoblju od 2012. do 2017. donje 40 % stanovništva zabilježilo je rast prihoda. Ipak, u svim zemljama s podacima, najnižih 40 % stanovništva dobiva manje od 25 % ukupnog dohotka ili potrošnje.

Nejednakost postoji u različitim oblicima, kao što su ekonomska, spolna, invalidska, rasna, društvena nejednakost i različiti oblici diskriminacije.

Problemi povezani sa zdravljem, zagađenjem i ekološkom pravdom često su neodvojivi od nejednakosti. Ponekad su ti problemi također povezani s domorodačkim i domorodačkim zajednicama, etničkim manjinama i zajednicama niskog socioekonomskog statusa. Studije ekološke pravde pokazuju da je vjerojatno da će te zajednice nepravilno živjeti u okruženjima s većim rizikom od izloženosti onečišćenju i otrovnoj kontaminaciji, što predstavlja dugoročnu prijetnju zdravlju i okolišu.

Globalizacija je također popraćena migracijama, raseljavanjem i oduzimanjem posjeda, a to često povećava ranjivost marginaliziranih zajednica i skupina, što je negativno oblikovalo njihove izglede za globalizaciju i emancipaciju te u međuvremenu proširilo nejednakost.

  Međunarodna zajednica učinila je značajne korake u izvlačenju ljudi iz siromaštva. Najranjivije nacije – najmanje razvijene zemlje, zemlje u razvoju bez izlaza na more i male otočne države u razvoju – nastavljaju napredovati u smanjenju siromaštva. Međutim, i dalje postoje velike razlike u pristupu zdravstvenim i obrazovnim uslugama i drugim dobrima unutar tih zemalja. Iako je nejednakost u prihodima između zemalja možda smanjena, nejednakost unutar zemalja je porasla.

  U 2017. najbogatijih 1 % svjetskog stanovništva držalo je 50,1 % svjetskog bogatstva, dok najsiromašnijih 70 % radno sposobnog stanovništva svijeta zajedno drži samo 2,7 % globalnog bogatstva. Neuravnoteženost dolazi do izražaja kada se uzme u obzir da ukupno 36 milijuna milijunaša, koji čine 0,7 % svjetske odrasle populacije – kontrolira 46 % ukupnog globalnog bogatstva koje sada iznosi 280 bilijuna dolara.

  Godine 2021. Ujedinjeni narodi izradili su izvješće o napretku Ciljeva održivog razvoja koje je pokazalo koliko je pandemija COVID-19 utjecala na napredak Cilja održivog razvoja 10. Predviđa se da je pandemija prouzročila najmanje razvijene zemlje diljem svijeta odgoditi postizanje ciljeva održivog razvoja čak 10 godina.

  Do sredine 2020. broj ljudi koji su pokušali pobjeći iz svoje zemlje porastao je na 24 milijuna, što je najviše ikada. Zbog graničnih ograničenja i ograničenja mobilnosti koje je uzrokovala pandemija s velikom količinom izbjeglica svih vremena, uzrokovala je veliki skok smrti i nestanaka izbjeglica u 2020. godini s ukupno 4186 osoba.

Cilj 10 predstavlja međunarodnoj zajednici sljedeći zadatak: osigurati da rast prihoda donjih 40 % njihove populacije bude viši od nacionalnog prosjeka do 2030. godine. Kako bi se smanjila nejednakost, politike bi trebale biti univerzalne u načelu, obraćajući pozornost na potrebe ugroženih i marginaliziranih populacija. Uključivanje se mora aktivno promicati, kako u društvenim tako iu političkim sferama, za sve uzraste, spolove, rase, religije i etničke pripadnosti kako bi se stvorili uvjeti jednakosti unutar zemalja. Kako bi se globalno stvorio pravedniji međunarodni sustav, globalna financijska tržišta će zahtijevati poboljšanu regulativu, a zemlje u razvoju će morati imati veći glas u međunarodnom odlučivanju.

Poveznice s ostalim ciljevima

 Cilj 10 povezan je s mnogim drugim ciljevima održivog razvoja, kao što su miroljubiva i uključiva društva (Cilj 16), rodna ravnopravnost (Cilj 5), siromaštvo (Cilj 1), smanjenje gladi (Cilj 2), dobro zdravlje i blagostanje (Cilj 3), čista voda i sanitarni uvjeti (Cilj 6), održivi gradovi i zajednice (Cilj 11).