Održivi razvoj Cilj 13
Uvod
Svrha cilja 13 održivog razvoja: Zaštita klime
Nužno je poduzeti hitne mjere u borbi protiv klimatskih promjena i njihovog utjecaja
Danas su najveći izazovi s kojima se čovječanstvo suočava klimatske promjene i smanjenje biološke raznolikosti. Posljednjih godina svi već osjećamo posljedice postupnog povećanja prosječne atmosferske temperature. Nažalost, ovi će se trendovi vjerojatno dodatno pojačati u budućnosti.
Znanstvenici su mišljenja da u tu svrhu moramo zaustaviti zagrijavanje Zemlje ispod 1,5 °C u odnosu na početak industrijske revolucije. U tu svrhu, štetne emisije odgovorne za efekt staklenika moraju se prepoloviti do 2030.
Klima je oduvijek bila podložna prirodnim procesima koji su je mijenjali. To je potpuno prirodno i posljedica je čimbenika kao što su promjene morskih struja, vulkanske aktivnosti, snaga sunčeve energije, prirodne katastrofe uzrokovane uraganima ili potresima.
U konačnici, klimatske promjene rezultat su dugotrajnih promjena vremenskih uvjeta – od nekoliko desetljeća do milijuna godina. Kada govorimo o klimatskim promjenama tisućama ili milijunima godina, razlog za globalno zagrijavanje ili hlađenje planeta je zbog promjene orbite Sunca. Kreće se prema takozvanim Milankovićevim ciklusima, koji su povijesno uzrokovali ledena doba i ekstremno vruće globalno zatopljenje. No, ono što je neobično u našem slučaju jest da se u relativno kratkom razdoblju od posljednjih 150 godina klima na Zemlji prilično promijenila. Zbog toga je vrlo važno dobro razumjeti zašto su se uzroci globalnog zatopljenja tako brzo drastično nagomilali.
Nemali broj studija nedvosmisleno dokazuje da je globalna prosječna temperatura naglo porasla od sredine dvadesetog stoljeća. Taj se fenomen naziva globalno zagrijavanje, a uzrokovan je ljudskim djelovanjem. Glavni krivac su emisije ugljičnog dioksida, rezultat izgaranja fosilnih goriva poput nafte ili ugljena.
Ljudske aktivnosti glavni su uzroci globalnog zatopljenja za približno jedan stupanj Celzijusa u usporedbi s predindustrijskim razdobljem. Između 2030. i 2050. porast će vjerojatno porasti na 1,5 °C. Mnogima se ova vrijednost sama po sebi neće činiti toliko ozbiljnom, ali istraživanja jasno pokazuju da takvo globalno zatopljenje ima vrlo ozbiljne posljedice.
Zašto je to važno za obrazovnu zajednicu?
Sistematizirano znanje za desetljeće u školskoj dobi za svojstva i učinke na različite prethodnike na vrijeme s gledišta svjetla i rasvjetnih uređaja, prepoznatljivih od povijesti do električnog sloma, desetak i tako će poučavati i vrednovati rezultat iz razvoja civilizacije do stvarnosti i poimanja.
Proširiti horizont za energetske resurse i kulturu o štednji energije, formiran na vještinama za energetsko ponašanje okoline, učenika i roditelja.
Razvoj učenika na znatiželji, kreativnosti, kognitivnoj aktivnosti i sposobnosti korištenja znanja, navikavanja na različite aktivnosti i ponašanja.
Glavne značajke cilja 13 održivog razvoja: Zaštita klime
Klimatske promjene utječu na sve zemlje na svim kontinentima.
Ljudi doživljavaju značajan utjecaj klimatskih promjena, što uključuje promjenu klimatskih obrazaca, podizanje razine mora i ekstremnije vremenske prilike. Emisije stakleničkih plinova iz ljudskih aktivnosti dovode do klimatskih promjena i nastavljaju rasti. Sada su na najvišoj razini u povijesti. Bez djelovanja, očekuje se da će svjetska prosječna površinska temperatura porasti u 21. stoljeću i vjerojatno će premašiti 3 stupnja Celzijusa u ovom stoljeću – očekuje se da će se neki dijelovi svijeta još više zagrijati. Najsiromašniji i najugroženiji ljudi su najviše pogođeni.
• Koja je ovdje svrha?
• Poduzeti hitne mjere u borbi protiv klimatskih promjena.
• S kojom svrhom?
Klimatske promjene uzrokovane su ljudskim djelovanjem i ugrožavaju način na koji živimo i budućnost našeg planeta. Borbom protiv klimatskih promjena možemo izgraditi održivi svijet za sve. Ali moramo djelovati sada.
Utječu li klimatske promjene doista na živote ljudi?
•Da. Loše vrijeme i podizanje razine mora utječu na ljude i njihovu imovinu kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. Od malog farmera na Filipinima do poslovnog čovjeka u Londonu, klimatske promjene utječu na sve, posebno na siromašne i ranjive, kao i na marginalizirane skupine poput žena, djece i starijih osoba.
Ako zanemarimo problem klimatskih promjena, okrenut ćemo leđa velikom dijelu postignutog napretka. Problemi poput nestašice hrane i vode također će se produbiti, što pak može dovesti do sukoba.
Možemo li riješiti ovaj problem ili je prekasno za djelovanje?
Svakako se možemo pozabaviti klimatskim promjenama, ali naši napori moraju se značajno povećati. Svijet treba transformirati svoju energiju, industriju, promet, hranu, poljoprivredu i šumarstvo u sustave koji će ograničiti porast globalne temperature za najviše 2 stupnja, možda čak i 1,5. Također moramo predvidjeti, prilagoditi se i stvoriti održiva poduzeća za sadašnje i buduće utjecaje klimatskih promjena.
Povezanost cilja 13 održivog razvoja i stjecanja vještina 21. stoljeća
Nude se pristupačna, skalabilna rješenja koja omogućuju zemljama da krenu prema čišćim i održivijim gospodarstvima. Brzina promjena dodatno raste jer se sve više ljudi usredotočuje na obnovljivu energiju i brojne druge mjere koje će smanjiti emisije i povećati napore prilagodbe.
Nažalost, klimatske promjene su globalni izazov koji ne poštuje nacionalne granice. Štetne emisije utječu na ljude posvuda. Ovo je pitanje koje zahtijeva rješenja koja treba koordinirati na međunarodnoj razini i zahtijeva međunarodnu suradnju kako bi se pomoglo zemljama u razvoju da krenu prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika.
